Po uzoru na druga, veća mjesta u Hrvatskoj, 1. studenog 1872. donijeta je odluka o osnivanju narodne čitaonice u našem gradu. Početni naziv Jastrebarska čitaonica mijenja se krajem 1873. u Narodna čitaonica Jastrebarska, a 1901. u Narodna čitaonica. Čitaonica je osnovana kako bi podupirala narodnu književnost, umjetnost i njegovala društvenost pa su se stoga nabavljale dobre knjige, naročito suvremena hrvatska književnost i dnevne novine na više jezika. Kao takva ona predstavlja najraniju preteču današnje knjižnice. Sačuvani izvorni dokumenti (rukopisna pravila iz 1872., tiskana pravila iz 1873. i 1901.) reguliraju članstvo, upisninu i članarinu, radno vrijeme čitaonice, način posudbe knjiga i časopisa iz knjižnice čitaonice, financiranje i organizaciju rada čitaonice, ali, nažalost, ne sadržavaju podatke o fondu knjižnice koja je radila u sklopu čitaonice (prvi sačuvani popis knjižnog fonda je inventarna knjiga s početka šezdesetih godina 20. stoljeća). Kao središnja točka kulturnog i društvenog života u gradu Jastrebarsko, čitaonica je bila i mjesto u kojem su se priređivali koncerti, plesovi, recitali, tombole itd.

Od šezdesetih godina 20. stoljeća Čitaonica se nalazi u sklopu Centra za kulturu Jastrebarsko i mijenja naziv u Narodna knjižnica i čitaonica Jastrebarsko. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća knjižnica je preseljena u veći i adekvatniji prostor u kojem se nalazi i danas. Od 2001. u jaskanskoj se knjižnicu uvodi knjižnični program ZaKi – integrirani sustav za upravljanje knjižnicama koji je omogućio automatizaciju knjižničnog poslovanja.